galaksija.com

NLO i vanzemaljci

 

Piše: B.P.

 

 


 

"Ako niste zainteresovani ili vas ne brinu stvari u vezi sa NLO, onda ste jednostavno neinformisani."

James MacDonald, bivši šef Katedre za atmosfersku fiziku Univerziteta Arizona

***

“Ne čudim se ja njima što su nam ga zavukli, nego nama što smo im se naguzili."

 Mujo iz Bosne

***

                                                                                                                              

Prema podacima starim nekoliko godina, samo u SAD-u postoji više od 750 hiljada registrovanih svjedoka koji su vidjeli NLO-e ili vanzemaljce. Dok su u istoj državi često potrebna samo dva svjedoka da bi se nekoga poslalo na električnu stolicu, ovih 750 hiljada još uvijek nije dovoljno da se postojanje vanzemaljskih bića i zvanično prizna!? Ukoliko uzmemo u obzir i one svjedoke iz drugih zemalja, onda se tu već radi o milionima. Da li se u svim tim slučajevima stvarno radilo samo o namjernim prevarama, halucinacijama ili nekim prirodnim fenomenima?

Naravno, skoro svaki malo poznatiji slučaj viđenja NLO-a ili vanzemaljaca, obično je praćen i sa nekim naučnim objašnjenjima, koja su često interesantnija od samog fenomena kojeg “objašnjavaju”.

Tako danas na našoj planeti postoji veliki broj ljudi koji ne vjeruju da vanzemaljci postoje, imamo određen broj i onih koji dozvoljavaju vanzemaljcima da postoje ali tamo negdje daleko i izvan domašaja (uzimajući u obzir zakone naše fizike a ignorišući mogućnost da ona ne mora da važi za sve, pogotovo kad su druge oblasti postojanja u pitanju). Imamo i one koji su uvjereni da oni postoje a među njima i veliki broj njih koji vjeruju kako se tu u stvari radi o našoj "kosmičkoj braći" koja nam potajno pomažu u našoj evoluciji. Naravno, postoji i jedna manja grupa onih koji smatraju da vanzemaljci ne samo da postoje, nego nas vijekovima kontrolišu i manipulišu na raznovrsne načine. Ako bi to bilo tako, kakav bi im bio motiv za tako nešto?

Postoji mnogo i onih koji su se posvetili jednom ozbiljnijem proučavanju ove problematike, međutim, i oni dolaze do prilično različitih zaključaka. Među onim istraživačima koji ne sumnjaju u postojanje vanzemaljaca, takođe imamo dvije grupe. U prvu spadaju oni koji na osnovu svog istraživanja smatraju da nam vanzemaljci potajno pružaju ‘bratsku pomoć’ u našem evolutivnom i duhovnom razvoju, dok u drugu spadaju oni koji smatraju da nas oni koriste slično kao što mi koristimo ovce a pomažu nam u našem duhovnom razvoju isto koliko i mi pomažemo ovcama u njihovom. Nadalje, slično kao i ovce, mi nismo svjesni činjenice da nas neko manipuliše a pogotovo same svrhe te manipulacije.

Istraživači "pozitivci"

Čini se da su istraživači koji promovišu “bratsku pomoć” daleko popularniji od onih drugih!?

Dr John Hunter Gray, profesor sa Univerziteta Dakota, dobitnik mnogih priznanja i nagrade Martin Luter King za svoje društvene aktivnosti, poručuje nam da su vanzemaljci - “dobroćudna stvorenja koja pomažu ljudima na njihovom ličnom i društvenom nivou”. On sam priznaje da je to saznao kad su njega i njegovog sina vanzemaljci oteli 1988. godine. Dr Gray čak tvrdi da smo mi veoma sretni što su ovi vanzemaljci uopšte odlučili da nam pomognu!?

Profesor sa Univerziteta Wyoming, Leo Sprinkle, na osnovu svog dugogodišnjeg istraživanja fenomena otmica od strane vanzemaljaca, zaključio je da oni žele da ostvare dva cilja: 1. Da obnove planetu Zemlju; 2. Da pomognu čovječanstvu u drugoj fazi njegove evolucije. Ovo drugo se navodno ostvaruje metamorfozom ljudske svijesti koja se odvija uz pomoć lekcija kojima nas vanzemaljci podučavaju o ‘kosmičkim stvarima’. Ovakav pristup ovoj problematici učinio ga je veoma popularnim u new-age krugovima, što nije nimalo čudno, jer je new-age pokret upravo i osnovan na principu pozitivnog gledanja na realnost, u smislu – ‘šta je babi milo, to joj se i snilo’. Uostalom, Sprinkle je i sam priznao da ne samo da je bio otiman od strane vanzemaljaca, nego da je u jednoj stalnoj vezi s njima?!).

Richard Boylan, psiholog iz Sacramenta, California, takođe tumači svoja iskustva sa vanzemaljcima veoma korisnim a njih opisuje kao dobroćudne entitete. On za njih kaže da su veoma zabrinuti za stanje naše prirodne okoline i našim mjestom u kosmičkom društvu. Tako nam oni navodno poručuju da ne vršimo nasilje jedni nad drugima; zabrinuti su za naš odnos prema djeci; zabrinuti su u vezi našeg korištenja nuklearnih elektrana i nuklearnog oružja, za uništavanje naše prirodne okoline itd. Boylan nam takođe kaže da će nam se oni otvoreno predstaviti kad mi budemo spremni za to. Sada se, navodno, odvija proces “mentalne obrade” ljudi za taj trenutak. I naravno, kad se odreknemo nuklearnog oružja i kad se popravimo, onda ćemo sigurno biti primljeni u "Intergalaktičke Ujedinjene Nacije". Dakle, blago nama!

Joseph Nyman, naučnik iz Massachusettsa, koji se od 80.-tih godina bavi hipnotičkim regresijama žrtava vanzemaljskih otmica, tvrdi da su vanzemaljci i oni koje oni otimaju - jedni te isti, tj. njihove žrtve su oni od nas koji su u prošlim životima bili vanzemaljci, odnosno, da sve osobe koje oni otimaju imaju istovremeno karakteristike i ljudi i vanzemaljaca!?

John Mack, sa Harvard Univerziteta, nakon dugogodišnjeg istraživanja otmica ljudi od strane vanzemaljaca zaključuje da nam ove otmice donose priliku za duhovnu transformaciju i podizanje svijesti.

Većina ovih naučnika optužuju sve one koji misle drugačije u smislu da ovi pokušavaju da siju strah i  naprave paniku, te tako otežavaju cijeli proces našeg “prosvjetljenja”. Istovremeno, ‘pozitivista’ Richard Boylan kaže da neki od naučnika rade zajedno sa “tajnom vladom” i CIA na tome da se ljudima ne otkrije prava pozadina interakcije vanzemaljaca s nama?! (Zašto tolika tajnovitost, kad bi trebali biti počašćeni njihovim prisustvom?!)

S druge strane, neki prominentni istraživači kao što su Whitley Strieber, Linda Moulton Howe itd. koji su prije upozoravali na opasnost od ovih entiteta - prekonoći su postali njihovi pobornici!?

S obzirom da smo preko medija do sada većinom imali priliku da se upoznajemo sa onim aspektima ove problematike koji su bili predstavljani od strane tzv. “istraživača-pozitivaca”, ovom prilikom ćemo posvetiti malo više pažnje i onim informacijama koje dolaze sa “negativne” strane, dakle, iz suprotnog tabora.

Istraživači "negativci"

Pripadnici drugog tabora tvrde da ovi ‘istraživači-pozitivci’ ignorišu činjenice da se ljudi otimaju na silu od strane vanzemaljaca, da se na njima vrše veoma bolni eksperimenti, da se krši njihova slobodna volja, da ih manipulišu uz pomoć implanata, programiranja i kontrole uma; da se oni seksualno zlostavljaju, da se žene impregniraju protiv njihove volje, da se ljudi i životinje ‘studiozno’ mutiliraju, da se mentalno i genetički manipulišu, kao i to da se mnogi od otetih ne vraćaju nazad. Uz to dodaju da vanzemaljcima nije nikakav problem da mentalno kontrolišu i većinu onih koji njih istražuju, navodeći ih na stavove i zaključke koji njima odgovaraju. Nadalje, oni navode da vanzemaljci imaju svoje vlastite ciljeve a to su 1. obezbjeđenje ishrane, pa stim u vezi i očuvanje perspektive njihove rase u smislu njene sposobnosti za život, 2. povečanje njihovog broja, 3. povečanje njihove moći, 4. ekspanzija njihove rase kroz cijeli 4-ti denzitet (oblast postojanja koja se navodno  nalazi iznad naše?!). Ovo bi se striktno odnosilo na grupu vanzemaljaca koji kontrolišu naš sektor vremena-prostora jer navodno postoje i dobroćudni vanzemaljci, međutim, njima je pristup ovamo strogo ograničen.

Drevni Zapisi

Postoje i neki drevni zapisi o interakciji vanzemaljca s nama kroz istoriju, tokom nekih 15 hiljada godina. U samerskim spisima se čak navodi podatak da su vanzemaljci (nazvani ‘annunaki’) stvorili ljudsku rasu (homo sapiens sapiens) miješajući svoje gene sa genima nešto zaostalijih čovjekolikih stvorenja (homo sapiens) prije nekih 30 hiljada godina dok su istovremeno odstranili sa planete neke zaostalije vrste kao što su bili neandertalci (homo sapiens neanderthalensis). Današnja antropologija nije u stanju da objasni ovu naglu zamjenu neandertalaca savremenim čovjekom. Zecharia Sitchin je čak napisao i jednu seriju knjiga na tu temu gdje navodi dosta podataka koji ukazuju na mogućnost da su se u neki periodima naše istorije, nad ljudskim bićima odvijali eksperimenti bio-inženjeringa. Međutim, M. Cremo i R. Thompson u njihovoj knjizi Forbidden Archeology, na temelju arheoloških nalaza tvrde da su ljudi već prisutni na ovoj planeti stotinama hiljada ako ne i milionima godina!? Da konfuzija bude veća, treći opet iznose hipotezu da je čovjek nekada davno bio daleko napredniji ali da su ga vanzemaljski entiteti “skratili” sa 12 lanaca DNK na samo 2, što je analogno nekoj vrsti lobotomije. Navodno, upravo to je razlog zašto je u našoj DNK ostalo dosta pokidanih niti (‘junk-DNA’) i zašto naš mozak radi sa samo nekih 5% kapaciteta!? Nadalje, oni dodaju da je na taj način čovjek izgubio svoju vezu sa duhovnim aspektom kreacije, te je ostao vezan samo za njen materijalni dio a kao takav, on je postao laka žrtva za manipulaciju od strane naših ‘svevišnjih bogova’.

Na osnovu mnogih referenci iz starih zapisa postoje neke indikacije da se u pojedinim istorijski periodima vanzemljska bića nisu krila od od nas, mada su nam se tada  predstavljali kao naši bogovi, dok se nisu povukli izvan polja naše percepcije. Otprilike, u istom vremenskom periodu su nam uveli monoteizam uz pomoć egipatskog faraona Ekantona (Akhenaten-a), dok su neke varijacije na tu temu postepeno dodavane kasnije. 

Nadalje, neki naučnici kao npr. Jacques Vallee, nalaze mnoge sličnosti između današnje interakcije ljudi i vanzemaljaca s interakcijom ljudi sa vilama i vilenjacima, patuljcima, gnomima, vampirima i drugim bićima iz narodnog folklora (knjiga: Passport to Magonia). Tako, on u svojoj knjizi Dimensions, dolazi do sljedećeg zaključka: "Mi ovdje imamo posla sa kontrolnim sistemom...NLO-i su sistem koji djeluje na ljude i koristi se ljudima. O kakvom god ‘sistemu’ se ovdje radi, on manipuliše život na zemlji na fizički, psihički i duhovni način".

Charles Fort je jedan od onih koji su još davno uradili domaći zadatak, kad je tema vanzemaljaca u pitanju. Tako, još prije nekih stotinjak godina, nakon što je skupio oko 40 hiljada novinskih članaka na temu paranormalnih fenomena, u knjizi The Book of the Damned, on kaže:

„Ja mislim da smo mi imovina. Hoću da kažem, - mi pripadamo NEČEMU; nekada davno, naša planeta je bila ničija zemlja, drugi svjetovi su je istraživali, kolonizirali i međusobno se borili za prevlast nad njom i ona sada pripada NEČEMU; to NEŠTO posjeduje ovu Zemlju – dok svima drugima zabranjuje pristup. (...) Ja ne znam kako da predstavim u ovoj knjizi sve moguće načine na koje mi možemo biti iskorištavani od strane nekog drugog oblika egzistencije...(...) Svinje, guske, goveda... Prvo treba spoznati to da njih neko posjeduje. Onda treba potražiti razlog zašto. Ja mislim da smo mi, nakon svega, korisni nekome – da je među našim vlasnicima došlo do neke promjene – ili da sada to NEŠTO ima zakonsko pravo na nas, bilo da je ono to ostvarilo silom ili nas je otkupilo od naših prijašnjih vlasnika koji su možda bili malo primitivniji u odnosu na ove nove – a sve je to bilo poznato možda već vijekovima nekim pojedincima na ovoj planeti, nekim društvima, pripadnicima nekih kultova čiji članovi imaju ulogu OVNOVA PREDVODNIKA, vodeći nas na osnovu uputstava koje dobijaju od NEKUD DRUGO – u skladu s našom misterioznom upotrebljivošću."

Dakle, Charles Fort ovdje implicira da te sile imaju i svoje “pomoćnike” među nama, koji su obično organizovani u kojekva “društva” ili “kultove”!? Interesantno je to da na ovoj našoj planeti od davnina postoji cijela jedna paleta kojekvih javnih, tajnih i polutajnih društava ili kultova?!

Karlos Kastaneda, američki antropolog, u svojoj knizi Aktivna Strana Beskraja ide još dalje: “Imamo grabljivca koji je došao iz dubine kosmosa i preuzeo vlast nad našim životima. Ljudska bića su njegovi zarobljenici. (…) Oni su preuzeli vlast zato što se nama hrane i oni nas nemilosrdno pritiskaju zato što im služimo kao sredstvo za održavanje života. (…) Baš kao što mi gajimo kokoške u kokošinjcima, grabljivci gaje nas u ljudskim krletkama. Tako im je hrana uvek na raspolaganju.”

William Bramley je prišao ovoj problematici druge strane. On je krenuo od proučavanja pozadine međuljudskih sukoba kroz istoriju. Tako u svojoj knjizi The Gods of Eden, on navodi sljedeće:

“Kad sam prvi put počeo istraživati porijeklo i uzroke međuljudskih sukoba, sigurno posljednja stvar koja mi je mogla pasti na pamet bili su neidentifikovani leteći objekti, bolje poznati kao NLO."

 Kasnije on kaže kako je evidentno to da je u mnogim sukobima između dvije grupe ljudi, jedna treća strana uvijek igrala značajnu ulogu (Makijaveli), pa dodaje:

“Zaintrigiran tim konceptom, odlučio sam se da sprovedem jednu studiju kako bih odredio koliko je taj faktor treće strane bio bitan u ljudskoj istoriji. Želio sam da otkrijem da li postoji išta zajedničko između tih uticaja treće strane, kroz našu istoriju. Nadao sam se da će ta moja studija ponuditi neke dodatne uvide u vezi toga kako i od čije strane je naša istorija krojena. Ono što je proizašlo iz ovog mog skromnog cilja bila je jedna od najnevjerovatnijih odiseja koje sam ikada poduzeo. Moja istraga krivudala je kroz jedan kompleksan labirint satkan od značajnih činjenica, zapanjujućih teorija i svega između toga. Što sam dublje kopao, jedna zajednička nit počela je sve više i više da se pojavljuje. Na moju žalost, ta nit je bila toliko bizarna da sam dva puta morao da prekidam ovo svoje istraživanje, jer mi se sve to zgadilo. Kada sam razmišljao o toj neprilici u koju sam zapao, shvatio sam nešto veoma važno: racionalni umovi imaju tendenciju da teže ka racionalnim uzrocima kako bi objasnili ljudske probleme.

Što sam dublje kopao, dolazio sam sve više i više na ideju da bi uzroci nekih problema čovječanstva mogli da potiču iz nekih najbizarnijih realiteta, koji bi se ikako mogli zamisliti.
Iz razloga što ti realiteti nisu zvanično priznati a pogotovo razumljivi, njima se niko ni ne bavi. Kako rezultat toga, problemi koji potiču iz tih realiteta se veoma rijetko rješavaju, te tako se čini da svijet srlja iz jedne katastrofe u drugu. Moram priznati da prije nego što sam počeo sa svojim istraživanjem već imao neke predrasude o tome šta ću najvjerovatnije otkriti: profit, kao glavni razlog za onu zajedničku nit koja povezuje te razne uticaje treće strane kroz istoriju nasilja između ljudskih bića. Umjesto toga, ono na šta sam naišao, bili su NLO-i. Ne postoji ništa što sam manje želio”.

**

U jednoj publikaciji pod naslovom The Cosmic Sheepdog, Bob Girad nastavlja:  “Jedan od najrazumljivih primjera bi bila naša kontrola cjelokupnog životnog ciklusa goveda, od farme do trpeze. Na neki način, mi se trudimo da držimo goveda onako kako im priliči; možemo pokušavati da popravimo njihovu rasu, odnosno, prinose, međutim, mi ne pokušavamo da pomognemo govedima u njihovoj evoluciji prema gore. Mi ih nikada ne podučavamo više nego što je to potrebno da bi ona zadovoljila naše potrebe. Mi im obezbjeđujemo hranu ili pružamo mjesto gdje ona mogu da pasu.  Mi se brinemo o njihovom zdravlju i štitimo ih od loših vremenskih prilika. Ukratko, pružamo im više luksuza nego što bi ona sama sebi bila u stanju da obezbijede kad bi se nalazila na slobodi.

Možda možemo čak reći da su tokom vijekova goveda postala hipnotisana u jednom određenom stepenu. Njima je jasno da kako se stvari odvijaju, nije im ni toliko loše. Doduše, navikli su se na to da tolerišu ona nerazumljiva dvonožna bića koja stalno prave buku i koriste se nekim čudnim tehnološkim spravama – jer ta bića im pružaju ne samo udoban život, nego i ukusne obroke. Tako, sve dok se na kraju ne nađu u klaonici, goveda ne sumnjaju da se možda tu radi o nekoj izdaji ili prevari.

Ukoliko ovo svedemo na jedan makrokosmički nivo, onda je prilično moguće – ili možda neminovno, to da je – cijeli čovjekov životni ciklus podređen potrebama jedne druge ‘makro-vrste’ koja je za njega nevidljiva. Naravno, mi tu možemo zadovoljavati i neke svoje potrebe emocionalne ili druge prirode, isto kao što to mogu i naši kućni mezimci. Mi možemo da predstavljamo i jednu laboratorijsku koloniju planetarnih razmjera u kojoj se proučava naše ponašanje kao i naše reakcije na razne stimulanse. Na nama se možda sprovode i neki biološki i medicinski eksperimenti, slično kao što mi za iste svrhe odgajamo pacove da bi na njima isprobavali dejstvo lijekova i nekih drugih kemijskih supstanci, kako bi izbjegli da dovedemo same sebe u opasnost. U svakom slučaju, oni nas drže na ‘ljudski način’.

Da li su njihove namjere “dobre” ili “zle” (u onom smislu na kojeg mi poimamo te pojmove), to za sada za nas nema nikakvog smisla, isto kao što nema smisla dovoditi u pitanje naš odnos i motive, kad se o kontroli i manipulaciji raznih životinjskih ili biljnih vrsta radi. Oni su nama potrebni u ovim sadašnjim uslovima. Vjerovatno je to tako i kad se radi o ovoj vrsti koja kontroliše čovječanstvo.

Životinje imaju bar tu ‘prednost’ što su u stanju da primjete prisustvo ljudi među njima, međutim, mi ljudska bića, nemamo tu mogućnost kad se radi o percpeciji bića sa viših oktava. Jedina naznaka o postojanju viših životnih oblika dolazi preko onoga što mi nazivamo ‘fenomenima’. Ukoliko, se desi neki događaj u kojem su uključena ne-ljudska bića i ukoliko prilikom tog incidenta dođe do narušavanja naših zakona fizike, onda vjerovatno imamo posla sa nekim oblikom života koji potiče sa jedne oktave koja je viša od ove naše.   

Kao što mi, ljudska bića, imamo sposobnost da kontrolišemo i dominiramo nad nižim životnim formama dok te niže vrste nisu dovoljno svjesne ili sposobne da nam pružaju neki značajniji otpor, tako su i životni oblici sa viših oktava u stanju da kontrolišu nas. Pri svemu tome mi nismo svjesni toga kakva je njihova suština a uz to smo i nesposobni da im pružimo jedan efikasan otpor.”

Dakle, W. Bramley je doveo vanzemaljce u vezu i sa “našim” ratovima?! Charles Fort ih je doveo u vezu i sa tajnim društvima. Postoji mnogo indikacija da neka tajna društva od davnina praktikuju rituale prinošenja ljudskih žrtava svojim ‘bogovima-mentorima’ a isto tako da stoje i iza pokretanja većih međuljudskih sukoba, revolucija i ratova. S obzirom da u ratovima gine mnogo ljudi, da li se i oni možda mogu smatrati jednim oblikom žrtvovanja ljudskih bića?

U jednom intervjuu za američku radio emisiju “Sightings”, Credo Mutwa, šaman južnoafričkog plemena Zulu, izjavio je sljedeće: “Zašto preko 500 afričkih plemena, koje sam posjetio u zadnjih 40 do 50 godina, govore o jednim te istim stvorenjima? I svi oni tvrde da se ova stvorenja hrane ljudskim bićima i da su oni nekada davno objavili rat samom Bogu, zato što su htjeli da sami kontrolišu cijeli ovaj univerzum. (…) Oni se hrane ljudskom krvlju i energijom koja se emituje kad ljudi na površini zemlje ratuju i međusobno se ubijaju u većem broju. Ja sam sreo dosta ljudi koji su pobjegli iz Ruande za vrijeme sukoba između plemena Hutu i Watusi. Oni su bili su užasnuti onim što su vidjeli. Dok su se ljudi iz ova dva plemena međusobno klali, ‘imanujela’ mostrumi su se istovremeno time hranili, tako što inhaliraju, odnosno, absorbuju tu energiju koju ljudi emituju u stanju užasnog bola, straha ili kad su na samrti.”

Čini se da bi ipak mogli postaviti pitanje mogućnosti da naša (emocionalna?) energija može biti hrana nekim ‘vanzemaljskim entitetima’ ili onima koje smo davno nazivali “svevišnjim bogovima”?! Ukoliko bi to stvarno bilo tako, onda bi se i sama svrha žrtvenih rituala mogla razumjeti a na ovoj našoj planeti život bio organizovan na takvom principu da ono što podrazumijevamo pod normalnim ljudskim bićem bude pretvoreno u neku vrstu “baterije”, koja će snabdijevati energijom naše nevidljive susjede/nadzornike s gornjeg sprata!? U jednom takvom slučaju, normalan čovjek bi trebao da živi u duhovnom sljepilu orjentisan ka materijalnom aspektu kreacije i jednoj stalnoj ili bar povremenoj neizvesnosti, često zabrinut za svoju egzistenciju. Naravno, pored svih njegovih ličnih drama, njega bi se povremeno i uvlačilo u sukobe s drugim ljudskim bićima!? Da li u ovoj našoj realnosti postoje neke indikacije na osnovu kojih bi mogli zaključiti da se tako nešto dešava?!

Fenomen vanzemaljaca je obavijen velom tajne. Neki istraživači, kao pokojni W. Cooper, čak tvrde da su neki elementi iz američke vlade sklopili ugovor sa vanzemaljcima. Oni bi im navodno obezbjeđivali tehnologiju, dok bi im američka vlada dopuštala da otimaju ljude i eksperimentišu na njima a ujedno i zataškavala posljedice te interakcije. Bolje rečeno, čini se da su i mnoge druge vlade sklopile slične sporazume sa različitim vanzemaljskim vrstama?!

 

VANZEMALJSKE OTMICE

Ovdje se radi o jednom od direktnijih oblika interakcije vanzemaljaca s ljudima i na tu temu je već napisan priličan broj knjiga u pokušaju da se rasvijetli pozadina ovog fenomena. Postoji dosta faktora koji ukazuju na to da se ljudsko biće manipuliše iz jedne druge oblasti postojanja ne samo uz pomoć manipulacije prostora/vremena nego i njegovog uma. Većina otetih se svjesno ne sjeća detalja otmice osim što u nekim slučajevima nalaze čudne ožiljke na tijelu, imaju noćne more ili ‘fleševe’ sa slikama pojedinih detalja za vrijeme dok su bili oteti ili su jednostavno “izgubili” nekoliko sati vremena ne znajući gdje su ga proveli. Kod nekih žena fetusi nestaju nakon ustanovljene trudnoće (što doktori obično objašnjavaju “apsorpcijom nakon njegovog ugibanja”), dok se nekima u vanzemaljskim bazama ili letjelicama pokazuju i njihova djeca. Međutim, čini se da ovi u većini slučajeva odstranjuju fetuse prije nego što žena sa sigurnošću ustanovi trudnoću?!

Prilikom regresivne terapije primjećeno je da je kod većine otetih instalirana i tzv. “paravan memorija”, za slučaj da budu podvrgnuti regresivnoj terapiji. Obično se radi o jednoj lažnoj predstavi događanja za vrijeme otmice koja je mnogo više idilična u poređenju sa stvarnim događanjima. Ukoliko se uspije probiti ta “paravan memorija”, onda se pojavljuju bizarni detalji gdje se nad ljudima vrše raznovrsni eksperimenti, neki se seksualno zlostavljaju, nekima se crpi životna energija, izvode se razni hirurški zahvati na tijelu, ugrađuju implanti a nekima se instaliraju i određeni mentalni ili “duhovni” programi, obično new-age tipa. Trećima se napuhuje ego u smislu da su oni posebni i da su u nekoj vrsti “misije” na ovoj planeti, te da kao takvi igraju veoma važnu ulogu u evoluciji ljudske vrste i univerzuma. Neki se izlažu i nekoj vrsti virtualnih scenarija (holograma?) od kojih neki imaju i religijsku konotaciju kao npr. pojava Isusa, Marije ili nekog anđela s kojim mogu i popričati u četiri oka, itd. 

Od fizičkih (tjelesnih) vanzemaljskih bića, oteti navodno najčešće vidjaju tzv. ‘reptile’ (dvonožna bića koja liče na guštere ili aligatore), mantide (insektoidni vanzemaljci) i različite vrste već dobro poznatih ‘grejsa’ od kojih su većina, navodno, ‘kibernetičke sonde’ humanoidnog izgleda, posebno dizajnirane od strane onih prvih za svrhu interakcije s nama. Oni lakše prolaze kroz ‘barijere’ između oblasti postojanja, te tako i kroz zidove i zatvorene prozore naših domova. U nekim slučajevima primjećeni su i tzv. ‘nordici’ koji su navodno najviše slični nama ali i druga različita stvorenja ili hibridne vrste. Ono što unosi najviše zabune je i prisustvo ljudi u pojedinim slučajevima, većinom u vojnim uniformama što neki istraživači uzimaju kao potvrdu  saradnje nekih vlada, odnosno, armija pojedinih zemalja (ili tzv. "tajne vlade") sa vanzemaljcima. Zabilježeni su i slučajevi otmica ljudi koje normalno otimaju vanzemaljci, od strane vojnih lica, prilikom čega je navodno korištena nešto primitivnija tehnologija (MILABs). To unosi i jednu prilično veliku zabunu kad se radi o pokušaju rasvjetljavanja ovog fenomena. Prema nekim izvorima, vlade nekih zemalja su čak napravile sporazume sa nekim vanzemaljskim vrstama gdje ovima dozvoljavaju otimanje ljudi u zamijenu za tehnologiju. (Ukoliko, na primjer, pokušate doći do podataka koliko ljudi a pogotovo djece, netragom nestane s ove planete u toku jedne godine dana i nikada se više ne pronađu, zaboliće vas glava od te brojke.) Prema tim ugovorima, vanzemaljci su navodno dužni da tim vladama dostave spisak osoba koje oni povremeno otimaju (i vraćaju natrag; dakle, ne onih koje otimaju zastalno); a onda vojska otima iste, navodno u pokušaju da otkrije šta to oni ovima rade?! U svakom slučaju, žrtve otmice se tu nalaze između dvije vatre, ili između čekića i nakovnja što obično rezultira jednom velikom frustracijom i patnjom.    

Nekim od otetih je planeta zemlja od strane vanzemaljaca predstavljana kao jedan “kosmički zološki vrt” gdje i mi predstavljamo samu jednu od interesantnih životnih vrsta za njegove posjetioce.

David Jacobs, profesor istorije sa Temple Univerziteta u Filadelfiji kaže u njegovoj knjizi the Threat: "Sva ova tajnovitost koja obavija fenomen otmica ljudi od strane vanzemaljaca ukazuje nam na to da su ovi vanzemaljci poduzeli opsežne mjere kako bi se spriječilo njihovo otkrivanje. Stoga, njihovo otkrivanje je možda ono što ih najviše čini ranjivim. Ako je to tako, onda možda još uvijek imamo neke šanse da intervenišemo.

Međutim, kako se čini, svi naši pokušaji da nešto poduzmemo u smislu njihovog sprečavanja nisu bili djelotvorni. Eksperimenti da se zaustave otmice u smislu korištenja kamera i drugih elektronskih uređaja u većini slučajeva nisu ih mogli zaustaviti, mada su u nekim slučajevima smanjili njihovo ponavljanje. Što je još gore, ljudi koje vanzemaljci redovno otimaju tvrde da je učestalost njihovih otmica u poslednje vrijeme drastično povećana. Da li je to možda znak da ljudsko društvo postaje sve svjesnije ovog fenomena? O čemu god da se radi, zataškavanje otmica – kao i njihovih posljedica, sada se ne čini nimalo mudrim. Dugotrajnost ovog programa, komentari vanzemaljaca da se on bliži svom kraju i nesvjesnost ljudskog društva o negovom postojanju—sve to navodi na zaključak da će do njegove realizacije doći prije neko što javnost shvati težinu situacije.

Ja ne gajim iluziju da neko apelovanje na naučnu zajednicu da se ona ozbiljnije pozabavi ovim fenomenom može uroditi plodom. Njih su istraživači NLO fenomena molili za to još od kasnih 40.-tih godina, međutim, sve to je bilo uzaludno. Sasvim je jasno to da ukoliko ne dođe do jednog dramatičnog i nepobitnog javnog incidenta, naučna zajednica se vjerovatno neće baviti NLO-fenomenom—bez obzira na to koliko je važna ova tema. Čak ako bi sada naučnici i odlučili da se sprovedu neko opsežnije istraživanje, čini se da je za tako nešto već odavno kasno". 

D. Jacobs nadalje tvrdi da je cilj vanzemaljaca integracija u ljudsko društvo i da postoje 4 posebna programa koje vanzemaljci sprovode kako bi ostvarili taj cilj:

“1. Program Otmica. Vanzemaljci su prvo odabrali ljudske žrtve širom svijeta a onda uspostavili proceduru da neopaženo uzimaju te ljude iz njihove životne sredine, zajedno s njihovim potomstvom.

  2. Rasplodni Program (uzgoj i razmnožavanje). Vanzemaljci skupljaju ljudsku spermu i jajne ćelije, genetički mijenjaju oplođeni embrio, inkubiraju fetuse u ljudskim domaćinima (ženama) i tjeraju ljude da ulaze u mentalnu i fizičku interakciju s njihovim potomstvom kako bi se ti hibridi pravilno razvijali. 

  3. Program hibridizacije. Vanzemaljci popravljaju karakteristike hibrida njihovim stalnim izmjenama i ukrštanjem s ljudima kroz generacije kako bi oni što više ličili na ljude a istovremeno zadržavali glavne karakteristike vanzemaljaca. Vjerovatno i ljude postepeno mijenjaju kako bi stekli karakteristike vanzemaljaca.

  4. Program integracije. Vanzemaljci pripremaju one ljude koje otimaju za buduće događaje. Na kraju, ovi hibridi ili vanzemaljci sami, integriraju se u ljudsko društvo i preuzimaju kontrolu”.

Međutim, neki čak tvrde da su oni tu “kontrolu” već odavno preuzeli!? Barbara Bartholic, koja je veći dio svog života posvetila istraživanju ovog fenomena (u međuvremenu je umrla nedugo nakon saobraćajne nesreće koja se desila pod veoma čudnim okolnostima i u kojoj je poginuo i njen muž), ide dotle da tvrdi kako oni miču i bijele i crne figure na šahovskoj ploči, tako da im je cijela igra uvijek pod kontrolom. "Te sile stoje iza 'majki Tereza' isto kao i iza serijskih ubica", kaže ona u knjizi - Barbara, a Story of UFO Investigator dok je u jednom nedavnom intervjuu za jedan francuski časopis izjavila sljedeće:

Mi smo ovdje suočeni sa jednom inteligencijom koja ima sposobnost da:

-          ‘usisa’ auto sa ceste zajedno sa svima koji se u njemu nalaze a da to niko ne primjeti;

-          ulazi u ljudske umove i nastambe danju ili noću;

-          interveniše na bebama i za vrijeme dok se još nalaze u materici;

-          neprimjetno otima malu djecu direktno iz njihovog kreveta ili sa igrališta;

-          mijenja dinamiku u intimnim vezama ili ljubavnim odnosima između ljudi;

-          prouzrokuje bolesti;

-          stvara psihičke probleme i ovisnost od droga;

-          pokreće ratove i mutira ljudske generacije u sklopu njihovog programa "Razmnožavanje kroz ljubav".

A na kraju svoje knjige The Threat, profesor Jacobs zaključuje: “Njihov plan je orjentisan ka njima samima a ne prema ljudima, kao što bi se očekivalo od jednog programa kojem je cilj reprodukcija. Na kraju, postoji mogućnost da će tu biti i neke koristi za nas, ali ako mi preživimo sve to kao ljudska vrsta; cijena za ovo milosrđe će biti naše odricanje od slobode da upravljamo svojom vlastitom sudbinom a najvjerovatnije i odricanje od naše lične slobode. Uz pomoć jednog kompetentnog istraživanja mnoge nepoznanice i misterije fenomena otmica su riješene. Međutim, tu se sa kristalnom jasnoćom pojavio i jedan od njegovih glavnih aspekata. Vanzemaljci su nas prevarili. Oni su nas uspavali, uveli su nas u jedan trans opšte nevjerice i samozadovoljstva, još od početka njihovog prisustva. Tako smo bili nesposobni da razumijemo dimenzije ove prijetnje koju nam oni predstavljaju kao i da im se adekvatno suprostavimo. Sada je vjerovatno prekasno. Moja lično samozadovoljstvo je već odavno nestalo i ono je sada zamijenjeno jednim dubokim osjećajem odbojnosti, pa čak i jeze.”

Naravno, s tačke gledišta većine onih koji se danas podrazumijevaju kao “normalni ljudi”, ovakvi koncepti spadaju u “naučnu fantastiku”, međutim, moramo se zapitati koliko su “naša” vjerovanja, stvarno naša?! Preduslov za kontrolu uma je kontrola informacija a kontrola informacija je još od davnina prisutna u ovoj našoj realnosti. Tako, možda mi u ovoj realnosti pod “normalnim” ljudima podrazumijevamo – normalno programirane ljude?!

**

Jedan od predstavnika istočnog gnostičkog učenja Četvrti put, G. Gurđijev, tvrdio je da su ljudi u stanju u kakvom jesu (‘mašine’ ili ‘bioroboti’) – hrana za “mjesec”. Da li se tu pod “mjesecom” podrazumijevala neka druga oblast postojanja?!

Nadalje, on je implicirao i to da smo mi kao bio-roboti na neki način programirani da se i ponašamo kao robovi: Ljudi nesumnjivo gube svoje stečene navike za nezavisnost, automatiziraju se i pretvaraju u dijelove mašine. Nemoguće je reći gdje je kraj svega toga i gdje se nalazi izlaz  ili - da li uopšte postoji kraj i izlaz iz toga. Jedna stvar je sigurna, a to je da čovjekovo ropstvo raste i povećava se. Čovjek postaje rob svojom vlastitom voljom. Njemu ne trebaju više nikakvi lanci. On počinje da voli to svoje ropstvo, pa se čak i ponosi time. A to je i najstrašnija stvar koja se uopšte čovjeku može dogoditi."

Gurđijev je ovo govorio još prije nekih 70 godina a danas možemo vidjeti da se u vezi s tim ne samo da ništa nije promijenilo, nego stvar postaje sve gora. Iz dana u dan gubimo sve više građanskih prava uz različite “isprike” (kao npr: "s ciljem obezbjeđenja naše lične sigurnosti", usljed državno-sponzoriranih zločinačkih akata sprovođenih s ciljem narušavanja sigurnosti ljudi od strane istih onih koji im je nude), dok se kontrola i nadzor uz pomoć raznovrsnih tehničkih sredstava sve više povećavaju.

Treći čovjek

Još jedno od pitanja koje možemo sebi postaviti je - da li naša pecepcija može biti modifikovana izvana i da li ona može biti toliko modifikovana da mi ne budemo u stanju vidjeti neke veoma bitne detalje realnosti u kojoj živimo? Jednom prilikom izveden je jedan interesantan eksperiment.

 U jednoj prostori za stolom su sjedile tri osobe. Osoba A je hipnotisala osobu B a onda joj je sugerisala da je treća osoba (C) nestala. Međutim, nakon što je osoba B bila povraćena iz hipnotičkog transa, ona je i dalje vidjela osobu C jer njen ‘sistem vjerovanja’ nije dozvoljavao mogućnost da neko može tek tako nestati. Eksperiment je ponovljen tako što je osoba A opet hipnotisala osobu B a onda joj je sugerisala da je osoba C dobila neki iznenadni poziv te mora napustiti prostoriju. Osoba C je pri tome ustala, došla je do vrata, otvorila ih je i zatvorila s namjerom da proizvede samo zvukove kao da odlazi ali nije izašla iz prostorije, nego se vratila natrag i ponovo sjela za sto. Kad je osoba B bila povraćena iz hipnotičkog transa ona nije više bila u stanju da vidi osobu C! Međutim, kad je osoba C uzela šoljicu s kavom i primakla je ustima, osoba B je na svoje zaprepaštenje primjetila ‘paranormalni fenomen’ kako se šoljica s kavom sama kreće kroz zrak. Naravno, osoba B bi se vjerovatno mogla kladiti ulažući svu svoju imovinu u opkladu, da su se u prostoriji nalazile samo dvije osoba, ona i osoba A.

Naša vjerovanja uveliko diktiraju našu percepciju, a sada se moramo samo zapitati – da li nam i naša vjerovanja mogu biti “diktirana” izvana? Ili smo samo - hipnotisani?

S druge strane, Kastaneda tvrdi da nije ni potrebno modifikovati čovjekovu percepciju izvana jer je navodno svako od nas svjestan predatora na jednom dubokom nivou svoje podsvijesti, te s obzirom na to da se u odnosu na njega osjećamo potpuno bespomoćnim, mi to znanje o njemu ne želimo iznositi na površinu. Dakle, prema njemu, tu se radi o jednom vidu ‘autocenzure’ koja je karakteristična za većinu nas ako ne za sviju. (Čovjek će se iz petnih žila boriti da zaštiti iluziju u kojoj živi, ukoliko njeni temelji počnu da se ruše jer ukoliko bi se ona srušila, on se više ne bi imao na šta oslanjati.) U istočnoj gnostici se ovi naši “uređaji” za očuvanje realnosti/iluzije/laži u kojoj živimo nazivaju “odbojnicima” ili “sistemom za samo-trankvilizaciju”.

Nadalje, čini se da se u poslednje vrijeme i mediji sve više uključuju u kondicioniranje psihe ljudi, vjerovatno s ciljem pripreme za vrijeme kada ćemo se napokon morati sresti s našom "kosmičkom braćom". Tako, jedan od novijih primjera promocije koncepta “kosmičke braće koja nam pomažu u duhovnom razvoju” podrazumijeva Spielbergova serija Oteti (Taken) gdje on predstavlja dinamiku interakcije vanzemaljaca s nama od Drugog svjetskog rata, naovamo. Spilberg je tu uspjeo prilično dobro predstaviti i psiho-patološki profil individua koje se infiltriraju na sam vrh kojekvih vladinih tajnih službi (čini se da psihopate često igraju ulogu "avatara" ili "proksija" vanzemaljskih sila u našoj realnosti!?). Na kraju, naravno, prema scenaristima ove serije, krajnji proizvod ove interakcije ili rasplodnog programa je pojava tzv. “indigo” (“kristal” ili "zvjezdane") djece koja bi navodno trebala popraviti kvalitet ljudskog genoma, odnosno, rase, pa tako i našu budućnost. To bi bilo lijepo, samo kad bi bilo istinito. Čudno da profesor Jacobs, Barbara Bartholic i mnogi drugi koji su posvetili toliko vremena istraživanju ovog ‘fenomena’ nisu mogli nadoći na neki sličan zaključak!?

S obzirom na dinamiku ‘mentalne masaže’ kojoj smo izloženi u poslednje vrijeme u vezi s ovom tematikom, ne bi bilo nikakvo čudo da se bliži onaj momenat kad ćemo preko medija čuti vijest tipa: “Recite dragička, - stigla su nam naša kosmička braća”! 

 

Bitka za Dušu!?

 

 Ako ste stigli čak dovdje i već mislite da ste stekli određenu sliku, vjerovatno se varate?! Čini se da ima još?! 

 Na primjer, neki istraživači kao što je italijanski naučnik Dr Corrado Malanga i njegovi saradnici, otišli su dotle da tvrde da se neki vanzemaljci nalaze čak i u nama tj. u mnogima od nas!? Ukratko, dok mi gledamo u nebo tražeći neke znakove njihovog prisustva, oni su nas već odavno infestirali i tako se nalaze u nama; tj. preciznije rečeno, neki od njih u nekima od nas. Naravno, u međuvremenu je naša pažnja usmjeravana na sve ostale strane kako ne bi primjetili ovu podmuklu dinamiku. Doduše, već je odavno dokazano to da čak i neki “3D-paraziti” kao što je Toxoplasma gondii (koju obično dobijemo od mačke) mogu da kontrolišu i manipulišu čovjekovu svijest i percepciju, te mu tako mijenjaju i proces razmišljanja i ponašanja. Zar bi onda bilo nemoguće pomisliti na mogućnost da postoje i neki razvijeniji ili inteligentniji paraziti od Toxoplasme?!  

 Tako bi možda mogli da nekim još manje vidljivim ali daleko inteligentnijim parazitima služimo kao izvor energije i za neke druge svrhe. Prema navedenim italijanskim istraživačima, oni parazitiraju direktno ili indirektno na nama a nekima navodno služimo čak i kao "mrtvački sanduci", tj. za pohranjivanje njihovih ‘mrtvih’, odnosno, onih vanzemaljaca koji su fizički umrli dok za njih (kompleks: Duh+Um) ne postanu dostupna nova (vanzemaljska) fizička tijela?!

 Dakle, tematika do sada viđenih horor i naučno-fantastičnih filmova više bi ličila na dječije uspavanke u odnosu na ono što be se moglo već odavno dešavati u objektivnoj realnosti, uključujući – sada i ovdje.

 Nadalje, Dr Malanga tvrdi da je ljudska Duša ono oko čega se vrti cijela ova igra, dok ista kod nas još uvijek nije naučno dokazana i priznata (vjerovatno zato što se ne može vidjeti, izvagati i izmjeriti)!?

 Prema rezultatima istraživanja ovih istraživača, mnoga ljudska bića, pored Uma i Duha, posjeduju i Dušu dok je vanzemaljci ne posjeduju. Oni od njih koji su fizičke prirode (mada nama ‘nevidljivi’), pored tijela imaju samo Um i Duh.

 Međutim, čini se Duša ipak postoji nezavisno od toga priznavali je mi ili ne?! 

 Duša, pored toga što navodno posjeduje ogromnu energiju, takođe je i vječna a to je upravo ono što nedostaje nekim drugim komponentama jednog bića, kao što su fizičko tijelo i Um/ličnost. Ličnosti žele da budu vječne, međutim, ne mogu to ostvariti bez Duše. A ne mogu čak ni sa Dušom ukoliko ona redovno napušta fizičko tijelo nakon njegove smrti kao što je to slučaj kod ljudskih bića i oni su se odavno pomirili s tim. Međutim, vanzemaljcima je navodno cilj da uz pomoć njihove razvijene tehnologije - zarobe dušu, i zadrže je u sklopu svog bića, tako da im ona obezbijedi vječni život. Istovremeno, oni koriste energiju naših duša i hrane se njome. Pored toga, genetički eksperimentišu na nama pokušavajući da stvore tijela sa takvom DNA koja će moći vezati za sebe dušu a istovremeno i vanzemaljski um i duh. (Navodno, naše žene im manje-više nesvjesno začinju i/ili rađaju većinu takvih eksperimentalnih tijela/stvorenja/hibrida što bi bio samo jedan od aspekata vanzemaljskih otmica!?)

 Tako, prema Dr Malangi i njegovim saradnicima, na terenu imamo prilično komplikovanu situaciju: ljude s dušom (koji su u trenutno manjini; prema Istočnoj Gnostici, 50% ljudske populacije ima Dušu, dok prema Dr Malangi, broj ljudi s Dušom je daleko manji od toga), ljude bez duše i vanzemaljce bez duše. Vanzemaljci bez duše parazitiraju ona ljudska bića koja imaju dušu, tj. jedan dio njih (prema njegovoj procjeni, oko Ľ).

 U mentalno kontuzovanom stanju u kakvom jeste, normalan čovjek s dušom se po svom razmišljanju i ponašanju uglavnom relativno malo razlikuje od onih koji je nemaju. Razlog je vjerovatno taj što su mu veze između Uma, Duše i Duha prilično slabe ili nedostaju!? U kontekstu seansi regresivne hipnoze i navođene imaginacije, primjećeno da svaka od ove tri komponente ljudskog bića a pogotovo kod žrtava otmica, vuče na svoju stranu kao jedan zaseban entitet, nesvjestan stanja i situacije u kojoj se nalaze druge komponente uključujući i fizičko tijelo. Mada se ipak može reći da kod ljudi s dušom koji nisu žrtve otmica, duša ipak dopire do ostalih komponenti i ima određenog upliva na njihovu navigaciju kroz život.

 Međutim, i ljudi koji imaju Dušu uglavnom se poistovjećuju sa svojim umom/ličnošću i tijelom, kao i ostali, dok duše skoro da nisu ni svjesni.  Nadalje, njihova ličnost se trudi da prati društvene trendove koje su zacrtali uglavnom oni koji nemaju dušu, tako da su okupirani egizstencijalnim problemima i drugim stvarima koje im treba da odvlače pažnju od suštinskih stvari.

 Da li je stvarno teško povjerovati u mogućnost da smo parazitirani i manipulisani od strane nevidljivih entiteta? Uostalom, dugo vremena, tokom našeg razvoja kao ljudske rase, nismo bili svjesni toga da na nama parazitiraju razni mikroorganizmi i paraziti od kojih su neki vidljivi i golim okom a drugi uz pomoć mikroskopa. Kasnije smo dostigli određen nivo svijesti kad smo postali u stanju da ih uočimo, pa tako i počnemo poduzimati nešto u vezi s tim problemom. Tako smo pronašli i razne antibiotike, antiparazitike i druga sredstva koja su efikasna protiv ovih nametnika. Odnedavno smo otkrili da postoje i nevidljivi paraziti koji nas još efikasnije iskorištavaju na razne načine, pa čak i upravljaju sistemom života na ovoj planeti preko svojih "trojanskih konja" (infestiranih individua; koje se često organizuju i u kojekakva tajna ili polutajna društva, kao što su iluminati, masoni, Skull and bones society itd. itd.). A sada polako pronalazimo i sredstva za dekontaminaciju od te vrste nametnika ili gamadi... [Dr Malanga je kako se čini pronašao neka “sredstva za dekontaminaciju” (pogledaj članke: SIMBAD, Fleš-mentalna simulacija i Test svijesti uz pomoć boja), međutim, problem je u tome što to čovjek mora odraditi sam... ako hoće, dakle, nema nikakvog “spasitelja odozgo”, što nam je trebalo već odavno biti jasno. Čovjek mora da postane – “Sam svoj majstor!”]

 Dakle, prema ovoj kosmologiji, čovjek s dušom je u ovoj realnosti glavna žrtva manje-više nevidljivih bestjelesnih i tjelesnih vanzemaljaca i prijeti mu opasnost da potpuno ostane bez nje. S obzirom na potencijale (probuđene) duše, odnosno, ljudskog bića sa integrisanim komponentama Duše, Uma i Duha, vanzemaljcima je od suštinske važnosti da se cijeli ovaj proces odvija u tajnosti. Tako, imamo situaciju gdje se nalazimo usred jedne - Bitke za Dušu - a da velika većina nas uopšte nije toga ni svjesna, te ne pruža nikakav otpor napadačima?! Kao da su nas zatekli na spavanju (ili uspavali?). Tako bi se i ona bajka o Uspavanoj ljepotici (Duši), mogla odnositi na ovo što se dešava. Još jedino nije jasno – ko je tu princ na bijelom konju? Da li je to Duh?!

 Međutim, što se većine nas tiče, nema mjesta za paniku jer vanzemaljce ne zanimaju toliko ljudi bez duše koliko oni koji je imaju. A što se tiče one manjine ljudskih bića koji imaju dušu, kako je već pomenuto, Dr Malanga i njegovi saradnici pronašli su i određene “tehnike za dekontaminaciju” koje mogu koristiti oni koje su zajašila "vanzemaljska braća", ukoliko žele da ih se oslobode za sva vremena tj. ukoliko u međuvremenu nisu počeli patiti od Štokholmskog sindroma (što je takođe čest slučaj!).

 Nadalje, ima tu još nekih stvari koje komplikuju situaciju. Navodno, svaka žrtva otmica ili “kontaktirani” ima i svoje klonove koje štancaju vanzemaljci i (“ljudske”) vojne frakcije koje sarađuju s njima [prema istim istraživačima, profesionalni vojnici (političare da ne pominjemo) uglavnom nemaju komponentu duše u sklopu svog bića, nego samo Um i Duh, dakle, isto kao i vanzemaljci; tako da se cijela ova stvar može lakše razumjeti.) Klonovi navodno služe za privremeno skladištenje tzv. AAM (Aktivne vanzemaljske memorije ili “mrtvog vanzemaljca”) kad ovi nešto rade na ‘originalu’, za vojne svrhe (kao vojnici) što uključuje i njihovo moguće upošljavanje prilikom uvođenja tzv. “novog svjetskog poretka” kao i ratovima uopšte. Treća funkcija klonova je da se kroz njih, navodno, isisava i energija Duše iz žrtve otmica. Ljudski klonovi vjerovatno imaju još neke funkcije koje nam trenutno nisu poznate i o njima možemo samo da nagađamo?!

 Druga stvar koja komplikuje situaciju je ta što su neke žrtve otmica ili kontaktirani mentalno “frizirani” tako da misle da se nalaze u nekoj vrsti misije za dobro čovječanstva a parazite smatraju kosmičkom braćom, duhovnim učiteljima, anđelima čuvarima itd. Na primjer, jedan od bestjelesnih parazita po imenu Lux, uveliko je specijalizirao ulogu “duhovnog učitelja ili vodiča”, “anđela čuvara”, “unutrašnjeg glasa (duše ili duha) itd. tako da je uveliko uticao na plasiranje religijskih i “duhovnih” kosmologija u ovu realnost, preko individua koje parazitira (takvi nam se obično prezentiraju kao sveci, misionari, vizionari, vidovnjaci, gurui, ‘kontaktirani’ itd...)   

  Ukoliko bi sve ovo bilo istina, onda se možemo slobodno i zapitati koliko bi kojekakvih političara, nacionalnih vođa i vojskovođa, bilo pod direktnom ili indirektnom kontrolom vanzemaljaca dok bi se ti “trojanski konji” nama istovremeno činili kao normalni ljudi!?!  Oni bi funkcionisali kao vanzemaljski ‘avatari’ u njihovim originalnim tijelima a ukoliko bi neki od njih bili upošljavani i kao klonovi, mi ih ne bi bili u stanju razlikovati. S te strane, ovo povremeno organizovanje ratova i pretvaranje ljudskih bića u topovsko meso ili robove ‘elite’, moglo bi se lakše razumjeti. S tog aspekta, čak bi se i cijeli ovaj sistem života na ovoj planeti čija istorija liči na istoriju neke klaonice, dao lakše razumjeti.

 Nadalje, pitanje je i koliko je religijskih i “spiritualnih” dijela napisano uz njihovu asistenciju ili inspiraciju, sve sa ciljem zaglupljivanja narodnih masa, odnosno, kontole ljudskog uma?! Mentalni sklop jednog vijernika drastično se razlikuje od mentalnog sklopa jednog tragaoca za istinom. Vijernici mogu samo da vjeruju u vjerovanja dok će kao takvi istovremeno biti manje-više razvedeni od objektivne realnosti. Stoga, možda nije slučajno to što na ovoj planeti velika većina ljudskih bića spada u tu grupu? Tu takođe imamo i tzv. “nju-ejđ duhovnjake” koji se ne razlikuju mnogo od vijernika, mada nisu religiozni, jer su prijemčivi samo za one duhovne “istine” koje lijepo zvuče njihovim ušima, tako da se u poslednje vrijeme ta vrsta “istina” štanca u neograničenim količinama. Tako, naoružan ružičastim naočalama i ovom vrstom “duhovnog znanja,” jedan nju-ejđer je u stanju da vidi sve i svašta, osim objektivne realnosti. Da tragikomika bude veća, mnogi od njih i smatraju da su se “probudili”!?

 Uostalom, činjenica jeste da nama duhovnu ili istinsku realnost predočavaju (kontaminirane) komponente Uma, kojima ona ne može ni biti poznata jer joj oni uopšte ne pripadaju. Istovremeno, u ovoj realnosti (Umova/ličnosti), stvarne istine koje dolaze od strane Duša koje pripadaju istinskoj realnosti, - strogo su cenzurisane.

 Kuriozitet predstavlja i to da se prilikom istraživanja dinamike vanzemaljskih otmica, navodno, ispostavilo da bez obzira na to da li žrtva vanzemaljskih otmica živjela u Evropi, Americi ili bilo gdje drugo, kod nje se pronalazi uglavnom manje-više isti ‘komplet’ parazita i njihovih implanata a svaka od njih ima i određen broj klonova smještenih u podzemnim bazama širom ove planete, kao i na nekim drugim planetama!?

U tu grupu spadaju sljedeći tjelesni i bestjelesni paraziti, prema terminologiji pomenutih istraživača (napomena: opis ovih entiteta preuzet je sa - http://flashmentalsimulation.wordpress.com/):

1- Grejsi ili “Sivi”: klasični vanzemaljci koje često viđamo; oko metar i dvadeset visoki; velike bademaste crne oči, tri/četiri prsta. To su biološke mašine. Roboti. Užasno smrde (sumpor dioksid/povarena jaja). Oni obično služe za otimanje žrtava i njihovo vraćanje, a izvode i “medicinske zahvate” na njima. Mentalno su jaki i imaju telepatski uticaj na žrtve. Služe se “čarobnim štapićem” kojim zadaju žrtvi električni šok ukoliko je ova neposlušna. (Žrtva kasnije obično primjeti na koži ožiljak sličan opekotini od cigarete a ne sjeća se kako je on nastao).

2 – Lizardi/reptili/reptilijanci/gušteri: nekoliko vrsta. Militaristička rasa. Svirepi su. Obično u društvu ljudskih vojnika koji pričaju engleski. Čine se stalno nervoznim. Kad se naljute, oči im pocrvene. Imaju vertikalne zjenice. Visoki su.

3 – Insekti: mantide/bogomoljke, braon, zelene ili bijele boje.  Diplomatski nastrojeni. Obično u pratnji izraelskih vojnika (ti vojnici govore hebrejski). Velike crne oči kao kod grejsa. Vema su visoki kad se usprave, od 13 do 32 stope.

4 – Naranđasti ili Petoprsti plavušani (iako im je kosa u stvari crvenkaste boje); humanoidi, vertikalne zjenice, visine oko 7,2 stope. Nose plave uniforme ili kombinezone sa amblemom na prsima (dva isprepletena trougla).  Imaju i ženskog pratioca. Obično su u društvu sa francuskim vojnicima.

5 – Nacistička zaba: vojna rasa, ruke kao kod žabe, velika glava, nemaju vrata. Nose uniforme koje su veoma slične nacističkim.

6&7 – Horus-Ra: glava mu je slična kokošijoj; vrlo je ružan i potpuno drugačiji od bilo čega šta ste do sada mogli vidjeti! Veoma je visok, više od 13 stopa, tamne, skoro ljubičaste puti. Na čelu ima nešto slično ‘trećem oku’. Veoma liči na egipatsko božanstvo Hor(usa). Međutim, to je samo jedno biološko tijelu koje iznutra naseljava “prava stvar”, bestjelesni vanzemaljski entitet: “Ra”. Stoga i naziv za njega Horus-Ra (on se može nazvati i Shiva). Horus-ra, u svom stvarnom bestjelesnom i bidimenzionalnom obliku kao jedan tamni duh parazitira žrtvu otmica. Njega ćete nositi svuda sa sobom... Ima veliku moć mentalne kontrole nad svojom žrtvom. Veoma je podmukao.

8&9 – “Režalo”/“Growl” ili Lažni plavušan – 6 prstiju. Veoma visok, izrazito plava kose, veoma podmukao. Nosi jedan dugački bijeli plašt. To nije njegovo stvarno tijelo. Ono je ‘mehaničke’ prirode, dok se on u svom stvarnom obliku čini kao jedna tamna mrlja koja lebdi u zraku (Kastanedini “letači”/voloderosi?!).

Parazitira žrtvu preko jednog posebnog ‘zgloba’ kojeg formira na njenim leđima. Ima veliku mentalnu kontrolu nad žrtvom. To je onaj iz filma “The Exorcist”.

10 – LUX ili Svjetlosno biće: bestjelesni entitet koji se čini kao jedan pokretni plamen, ponekad izgleda kao dijete od svjetlosti koje leti i kod kojeg se naziru tamne “oči” i “nokti”. Ulazi kroz solarni pleksus i obitava u mozgu. Može da ima veliki uticaj na ličnost i život domaćina. Čovjek obično čuje “unutrašnji glas” ili ga osjeća kao “anđela čuvara”, “duhovnog vodiča” [čini se da je ovaj entitet visoko specijalizirao “(pseudo)duhovnost”!?]

(Napomena: postoje neke indikacije da ove tri vrste bestjelesnih parazita kontrolišu i većinu “fizičkih” vanzemaljaca!?)

11 – Primordijalni Čovjek ( IT: l’Uomo Primo, UP; En: PM - Primordial Man). Veoma visok čovjek, preko 20 stopa. On je navodno stvorio tro-dimenzionalne vanzemaljce (Petoprste plavušane, mantide, reptoide/’gušterolike’ i druge). U našoj zemaljskoj istoriji on je nazivan i Adam Kadmon. On je Višnu i drugi.
Ovaj igra ulogu našeg “dobrog oca” dok se u stvari radi o jednom veoma egocentričnom lažovu. On navodno povremeno uništava čovječanstvo tako da Duše ne bi mogle postići dovoljan nivo svjesnosti u vezi s njegovom istinskom prirodom i onome šta se stvarno dešava a takođe i da bi spriječio vanzemaljce da dođu u posjed duša. (Pogledaj članak: Geneza)

Što se implanata tiče, njih ima nekoliko vrsta i obično se nalaze se po cijelom tijelu žrtava, od glave do nožnih prstiju. (Žene koje im služe za “produkciju podmlatka” obično imaju dodatne implante ugrađene u reproduktivne organe.)

Neke metode dekontaminacije od ovih parazita i implanata, uključujući i eliminaciju klonova, bazirane su na teoriji Bohm-ovog hologramskog univerzuma ili virtuelne realnosti gdje se unutar jednog zamišljenog virtuelnog scenaria formira jedna unutrašnja realnost uz pomoć sve tri komponente ljudskog bića a onda se, nakon uvida u načine manipulisanja ljudskog bića i njihove glavne protagoniste, vrši dekontaminacija ili modifikacija vanjske realnosti uz pomoć prethodnog modifikovanja unutrašnje realnosti; uglavnom uz pomoć energije i volje Duše. (Za razliku od Baldwin-ovih tehnika, gdje je komponenta Uma obično igrala glavnu ulogu zajedno s određenim “vanjskim silama svjetlosti”, dok su komponente Duše i Duha bile ignorisane.) Čini se da su se ove Malangine tehnike oslobađanja do sada pokazale najefikasnijim jer su bazirane na unutrašnjim potencijalima ljudskog bića (a ne nekim “vanjskim spasiocima”) što ima i jedan jak psihološki efekat zato što osposobljava čovjeka da napokon sam preuzme kontrolu nad svojim bićem i svojim životom?!

Napomena: primjer jedne modifikovane SIMBAD seanse koja je bila primjenjena na žrtvi vanzemaljskih i vojnih otmica, može se naći – OVDJE.)

***

I na kraju, mada se trenutna situacija može činiti beznadežnom, izgleda da postoji i mogućnost da se određen broj Duša probudi (uz pomoć postojećih ili nekih novih metoda ili čisto ‘prirodno’?!), te bi tako moglo doći do emitovanja jedne određene ili ‘nove’ frekvencije s kojom će druge Duše ulaziti u rezonanciju!? To bi nadalje moglo dovesti i do jedne “lančane reakcije”. (Kao produžecima Istinske Svijesti, sasvim je moguće da bi neka vrsta direktnije komunikacije između duša mogla postojati, na njihovom nivou!?) Tada bi bilo potrebno samo postići jednu - “kritičnu masu”.

 Ljudi, čije bi Duše ušle u tu rezonanciju a vjerovatno bi ušla većina onih koji imaju Dušu (jer je njena ‘struktura’ bazirana na istinskoj Svijesti/Realnosti), ukoliko nisu sproveli integraciju sve tri komponente (Svijesti Duše, Svijesti Uma i Svijesti Duha) ili bar donekle uskladili njihove frekvencije, prvo bi se mogli početi eratično ponašati a onda i “pucati kao lubenice” usljed jedne žestoke kognitivne disonance koja bi zavladala kod njih tom prilikom. Dakle, došlo bi do malo žešćeg konflikta između njihovog “friziranog” Uma i Duše jer će oni vidjeti dvije posve različite realnosti... probuđene duše, mogu težiti ka ostvarenju slobode dok kondicionirani umovi (ličnosti) neće biti u stanju ni vidjeti tu dinamiku a kamoli je pratiti. Umovi/ličnosti su uglavnom ‘automatizovani’ (žive na “auto-pilotu”) i kondicionirani tako da se klanjaju “autoritetima” (odozgo i odozdo) i da im služe kao robovi, manje-više nesposobni da nezavisno razmišljaju.

 Teoretski, tada bi mogao započeti i jedan proces generalne dekontaminacije ove realnosti od vanzemaljskih parazita i njihovih uređaja jer izgleda da probuđene Duše nemaju problema kad je u pitanju eliminacija entiteta bez duše koji ih ugrožavaju?! S tim u vezi, ni svi oni što izgledaju kao ljudi ne bi više sa pozicija vlasti bili u stanju svjesno ili nesvjesno manipulisati i ugrožavati ljudska bića s Dušom na bilo koji način, kao ni sav ostali živi svijet na ovoj planeti (u protivnom, biće pretvoreni u ‘ugarak’). Dakle, nešto kao - pobuna duša ili generalni ustanak!?

 [Nekada davno, pod “ljudima s plavom krvi” ili “plemstvom” bili su podrazumjevani oni ljudi koji imaju Dušu (Duša se arhetipski označava - plavom bojom; Duh – crvenom a Um - zelenom), međutim, to je u međuvremenu izvitopereno kao i mnoge druge bitne stvari. (Pogledaj tekst: Test svijesti uz pomoć boja.]

 

Prošlost?

 Ljudske duše, projicirane unatrag do početka vremena u kontekstu regresivne hipnoze, izvještavaju o jednoj čudnoj dinamici gdje opisuju projiciranje Svijesti uzduž tri ose, vremenske, prostorne i energetske, prilikom čega se stvara osam oktanata/univerzuma (u istočnog gnostici se govori o "oktavama"). Svijest, koja postaje svjesna sebe, navodno odlučuje da se ogleda/doživi u toj virtuelnoj/hologramskoj kreaciji, te s obzirom na svoju vječnu prirodu, smrt je jedino ono što ona nije u stanju doživjeti. Tako ona želi da iskusi smrt ili prestanak postojanja. Kako bi to ostvarila, ona stvara dva kreatora kojima dodjeljuje zadatak da oni iskuse smrt  za nju. Njima se ta ideja nije svidjela, pa tako stvaraju druga bića (PM-ove) kojima predaju taj zadatak jer oni sami ne žele da iskuse smrt. Naravno, uskoro se ispostavlja da ni PM-ovi, takođe nisu raspoloženi za umiranje, pa stvaraju niža bića, vanzemaljce, kojima dodjeljuju istu ulogu... itd.

 (Nešto više o tome možete naći u članku – Geneza).

 

Budućnost?

 Budućnost, naravno, ne postoji jer se u ovoj virtuelnoj realnosti ili hologramu sve odigrava - odjednom.

 Tako, duše koje su u sklopu SIMBAD seansi projicirane u “budućnost”, tamo su vidjele nekoliko njenih različitih verzija od kojih prednjače one koje bi naše ličnosti/umovi tumačile kao ‘negativne’. Naša “budućnost” je u direktnoj vezi sa našom sadašnjošću a činjenica je da mi sada još uvijek ‘spavamo’, tj. bar velika većina nas.

 U jednoj verziji, Duše postaju zarobljene i korištene od strane vanzemaljaca dok se fizička tijela ‘donatora’ ili ‘domaćina’ likvidiraju (u stvari, ovo najviše i navodi Duše žrtava otmica na dejstvovanje u smislu dekontaminacije fizičkog tijela/kontejnera u kojem se nalaze, što podrazumijeva likvidaciju svih entiteta koji iskorištavaju jedno ljudsko biće s Dušom; a takođe i onesposobljavanje uređaja/implanata koje su ovi ugradili u njih).

 U drugoj verziji, čovječanstvo je pretvoreno u neku vrstu ‘zombija’ u sklopu Novog Svjetskog Poretka; tu dominira neka vrsta bio-robota; [čini se da je to ono što je već negdje implicirano u smislu kako ljudi bez komponente Duše pokušavaju da poprave performanse ljudskih (čitaj: njihovih) tijela uz pomoć tehnike, nanotehnologije, čipova, genetski modifikovane hrane/DNA, kemikalija itd...; i za to je uveden jedan novi pojam – ‘transhumanizam’ a tehnokratija je ta koja stoji iz tog projekta; tako valjda ove individue koje su dobro naoružane naukom a nemaju dušu, imaju opciju i da je zarobe jer im je to valjda način da ispune svoje snove o vječnom životu, makar on bio i o obliku cyborga?! Čini se da im je to u nekim verzijama budućnosti i uspjelo?!] Da tragikomika bude veća, postoji dosta indikacija da iste sile takođe planiraju smanjenje populacije na ovoj planeti na onu brojku koju oni smatraju odgovarajućom?!

 

 

Međutim, postoje i verzije budućnosti u kojima su se Duše probudile na vrijeme, te izvršile jedno generalno čišćenje ili dekontaminaciju ove realnosti (u saradnji s ostale dvije komponente ljudskog bića, Umom i Duhom!). Koja verzija ‘budućnosti’ će prevladati, to valjda zavisi od nas samih, - sada i ovdje, tj. onih od nas koji imaju Dušu i koji budu u stanju integrisati (ili dovesti u rezonanciju) sve tri komponente svog bića!?

 Ljudsko biće koje uspije da integriše sve tri svoje komponente, Dušu, Um i Duh, navodno postaje ‘supermen’, ne samo u odnosu na ovozemaljske bezdušne individue, nego i u odnosu na vanzemaljske entitete; i ono kao takvo ima beskrajne potencijale?!

 Možda je to, ujedno, i ona – “Najveća tajna”?!



Početak...

 

 

 

 

 

Metafizika

Planeta

Prva Strana Vebsajta